Što EU čini
Djelovanje protiv klimatskih promjena neophodno je za sigurnu i prosperitetnu budućnost Europe i svijeta. Zato EU nastoji do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent. Djelovanje u području klime ne odnosi se samo na smanjenje emisija stakleničkih plinova: naše inicijative potiču inovacije i konkurentnost europske industrije, podupiru čisti rast, poboljšavaju sigurnost i jačaju otpornost. EU surađuje s državama članicama na poticanju i provedbi socijalno pravedne tranzicije koja koristi svim Europljanima.
Glavni su ciljevi energetske politike EU-a:
- dekarbonizirati i smanjiti emisije kako bi europsko gospodarstvo bilo konkurentnije
- uključiti djelovanje u području klime u sve politike EU-a
- poticati inovacije istraživanjem i ulaganjima
- osigurati da građani budu na prvom mjestu u čistoj i pravednoj tranziciji
- podupirati zajednice u prilagodbi i povećavanju otpornosti na učinke klimatskih promjena
- predvoditi globalne mjere u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, kao i financiranju u tu svrhu.
Činjenice i brojke
Područja djelovanja
Ciljevi i pravila za postizanje klimatske neutralnosti EU-a
Mjere za pripremu za trenutačne i buduće učinke klimatskih promjena
Zajedničko suzbijanje klimatskih kriza i kriza u prirodi
Sustav određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama u cilju troškovno učinkovitog smanjenja emisija
Primjena tehnologija za smanjenje industrijskih emisija CO₂
Smanjenje emisija jakih stakleničkih plinova
Uklanjanje CO₂ iz atmosfere i njegovo dugoročno skladištenje
Poduzimanje mjera za održivo korištenje zemljišta bez štetnih utjecaja na klimu
Smanjenje emisija na cestama, na moru i u zraku
Suzbijanje uporabe tvari koje oštećuju ozonski omotač
Glavna postignuća
- Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2023. bile su 37 % niže nego 1990., uglavnom zbog većeg korištenja energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga možemo imati povjerenja da će EU uspjeti ostvariti klimatski cilj smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030.
- Zahvaljujući većem korištenju energije vjetra i solarne energije te prelasku s ugljena na druge resurse, emisije iz proizvodnje električne energije i grijanja 2023. bile su za 24 % manje nego 2022.
- Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) ima važnu ulogu jer u sklopu njega onečišćivači moraju plaćati za svoje emisije stakleničkih plinova, potiču se čišće alternative i ostvaruju prihodi za financiranje zelene tranzicije. Tako su do 2023. emisije iz elektrana i industrijskih postrojenja smanjene za oko 47 % u odnosu na 2005.
- Kako bi se građane zaštitilo od sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su toplinski valovi, suše i poplave, Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama osigurava pametnije, brže i učinkovitije djelovanje.
- Inovacijski fond jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja za uvođenje inovativnih tehnologija i tehnologija s nultom neto stopom emisija. Pomaže u dekarbonizaciji europske industrije i pridonosi njezinoj konkurentnosti. Financira se iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a), a od 2020. do 2030. osigurat će ukupno oko 40 milijardi eura (na temelju cijene ugljika od 75 EUR/t CO2).
- Klimatske promjene globalna su pojava pa nije dovoljno smanjiti emisije samo u EU-u. Zato EU promiče djelovanje u području klime u cijelom svijetu, posebno svojim sudjelovanjem na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP).
- Kako bi se postigla globalna klimatska neutralnost, Europska komisija aktivno sudjeluje u multilateralnim pregovorima na godišnjim konferencijama stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. EU pomaže u ostvarenju ključnih etapa, uključujući Pariški sporazum i izdvajanje novih financijskih sredstava za pomoć ranjivim zemljama u razvoju.
- EU, njegove države članice i Europska investicijska banka izdvajaju najviše javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Na 29. konferenciji stranaka u Bakuu zemlje su pristale udvostručiti financiranje, na 200 milijardi USD godišnje do 2030., u okviru novog zajedničkog kvantificiranog cilja za financiranje borbe protiv klimatskih promjena.
Istaknuto
Inovacijski fond glavni je fond EU-a za klimatsku politiku, usmjeren na energiju i industriju. Ima važnu ulogu u ostvarivanju klimatskih i energetskih ciljeva EU-a, uključujući one iz Pariškog sporazuma.
Fond podupire najsuvremenije tehnologije i vodeće projekte kojima se znatno smanjuju emisije. Rizike snosi zajednički s nositeljima projekata, a u prvom su planu visokoinovativni projekti.
Zadnje ažuriranje stranice: 2 ožujka 2026