Priprema za odgovor na krize
Europska unija suočava se s dosad neviđenim prijetnjama, od geopolitičkih napetosti i sukoba, kibernetičkih rizika i rizika od manipulacije informacijama do klimatskih promjena i sve većih rizika od prirodnih opasnosti. Komisija je predstavila Strategiju za Uniju pripravnosti kako bi EU mogao lakše predvidjeti, spriječiti i odgovoriti na te prijetnje.
Cilj je strategije poboljšati civilnu i vojnu pripravnost i spremnost EU-a za buduće krize kako bi svi akteri u slučaju potrebe bili spremni i sposobni brzo i djelotvorno reagirati. Strategija će pridonijeti mjerama za pripravnost poduzetima na nacionalnoj razini poboljšanjem koordinacije i učinkovitosti postojećih strategija te poticanjem kulture otpornosti tako što će se uključiti sve razine društva.
Strategija se temelji na:
- integriranom pristupu kojim se obuhvaćaju sve opasnosti: taj je pristup usmjeren na pripremu za sve vrste opasnosti i odgovaranje na njih, a ne na njihovo zasebno rješavanje
- pristupu koji obuhvaća cijelo društvo: trebalo bi uključiti sve sektore, organizacije i pojedince
- pristupu koji obuhvaća sve razine vlasti: vladine agencije i odjeli međusobnom koordinacijom i suradnjom nastoje djelotvornije uklanjati opasnosti.
Strategija uključuje detaljne mjere za unapređenje ciljeva Unije pripravnosti.
Ključne mjere Strategije za Uniju pripravnosti
Predviđanje i planiranje
- izraditi sveobuhvatnu procjenu rizika i prijetnji na razini EU-a
- uspostaviti „popis pokazatelja krize” za oblikovatelje politika
- ojačati Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije
- izraditi katalog EU-a za osposobljavanje i platformu za stečena iskustva
- uspostaviti EU-ovu uslugu promatranja zemlje za državne potrebe.
Otpornost ključnih društvenih funkcija
- planirati pripravnost i odgovor na zdravstvene krize
- integrirati pripravnost u politike i mjere EU-a
- donijeti minimalne zahtjeve u pogledu pripravnosti
- revidirati Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
- predložiti strategiju EU-a za stvaranje zaliha
- predložiti plan za prilagodbu klimatskim promjenama
- zajamčiti opskrbu vodom i drugim ključnim prirodnim resursima.
Pripravnost stanovništva
- unaprijediti sustave ranog upozoravanja
- povećati informiranost o rizicima i prijetnjama
- promicati programe za senzibilizaciju, kao što su paneli građana, internetske kampanje i materijali za stratešku komunikaciju i suzbijanje manipulacije informacijama
- izraditi smjernice za postizanje samodostatnosti stanovništva od najmanje 72 sata
- uključiti pripravnost u školske kurikulume i osposobljavanje odgojno-obrazovnog osoblja
- promicati pripravnost u programima za mlade
- privlačiti talente radi jačanja pripravnosti EU-a.
Javno-privatna suradnja
- uspostaviti javno-privatnu radnu skupinu za pripravnost
- izraditi javno-privatne protokole za izvanredne situacije
- revidirati okvir za javnu nabavu
- osnovati Europski stručni centar za sigurnost istraživanja.
Civilno-vojna suradnja
- uspostaviti sveobuhvatne aranžmane za civilno-vojnu pripravnost
- razviti standarde za planiranje i ulaganja u opremu i infrastrukturu s dvojnom civilno-vojnom namjenom
- organizirati redovite vježbe na razini EU-a za promicanje sveobuhvatne pripravnosti.
Koordinacija odgovora na krizu
- uspostaviti koordinacijski centar EU-a za krizne situacije
- ojačati rescEU – pričuve kapaciteta za odgovor na razini EU-a.
Otpornost ojačana vanjskim partnerstvima
- ojačati uzajamnu otpornost sa zemljama kandidatkinjama
- integrirati pripravnost i otpornost u bilateralna partnerstva i multilateralne institucije
- integrirati pripravnost i otpornost u suradnju s NATO-om
- razvijati uzajamnu otpornost s pomoću vanjskih gospodarskih i razvojnih politika.
Kontekst
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojim je političkim smjernicama naglasila važnost izgradnje europskih kapaciteta, kao i potrebu za ambicioznijim pristupom pripravnosti na krize i sigurnosnim prijetnjama.
U Niinistöovu izvješću o pripravnosti i spremnosti EU-a navodi se da je hitno potrebno ojačati civilnu i vojnu pripravnost Europe za reagiranje na sigurnosne prijetnje. Prepoznato je da je pripravnost zajednička europska odgovornost, ali i odgovornost država članica, što znači da ih Unija mora snažnije podupirati.
Zadnje ažuriranje stranice: 23 svibnja 2025